Alergije
Alergije su reakcije preosjetljivosti našeg imunog sistema na alergene!
Kako nastaju alergije?
Uloga imunog sistema je da štiti organizam od štetnih materija i patogena, poput virusa i bakterija.
Svakodnevno dolazimo u kontakt sa mnogim materijama iz okoline koje naš imuni sistem prepoznaje kao bezopasne i obično ne reguje na njih. Problem nastaje kada imuni sistem ove supstance prepozna kao opasnost i aktivira čitav niz reakcija kako bi se zdravlje „zaštitilo“, tako nastaju alergije, a supstanca koja je pokrenula imuni odgovor je alergen.


Kada imuni sistem prepozna alergen, pokreće se niz kaskadnih reakcija, koje za krajnji ishod imaju oslobađanje histamina i drugih supstanci koji uzrokuju upalu i simptome alergije.
Histamin se oslobađa iz ćelija imunog sistema (mastocita, bazofila), kojih najviše ima u koži, sluznici usta, nosa, pluća, organa za varenje, pa su tako i lokalne alergijske reakcije vezane za ove dijelove organizma. Koji simptomi će se pojaviti zavisi od vrste alergena i kontakta sa njim.
Alergeni iz hrane će uzrokovati prvenstveno probavne smetnje, ubodi insekata će uzrokovati najčešće kožne reakcije i sistemske reakcije, inhalacioni alergeni kakav je polen, grinje ili životinjske dlake uzrokovaće najčešće simptome koji su vezani za respiratorne organe (alergijski rinitis (polenska kijavica), astma…).
Upravo iz razloga što je histamin u velikoj mjeri odgovoran za nastanak simptoma, u liječenju alergija se često koriste lijekovi zvani antihistaminici.
Najčešći alergeni
preko disajnih puteva ili konzumiranjem namirnica.
- Alergeni iz hrane (nutritivni alergen) i
kikiriki, orasi, bademi, soja, pšenica, bobičasto voće, čokolada, jaja, mlijeko, morski plodovi, konzervansi i aditivi koji se koriste u prehrambenoj industriji - Ubodi insekata pčela, osa, bumbar, stršljen,...

- Alergeni iz vazduha (inhalatorni alergeni)
polen različitih vrsta drveća (topola, breza, vrba, lijeska), trava i korova (ambrozija), grinje, prašina, dlake i perje domaćih životinja i kućnih ljubimaca - Lijekovi analgetici, antibiotici, anestetici,...
Alergija na polen
Polen ili cvjetni prah su sićušna zrnca koja su u prečniku manja od 0.05 milimetra i koja biljke proizvode za reprodukciju.

Za izazivanje alergijskih reakcija odgovoran je polen biljaka koje se oprašuju putem vjetra.
Kada suva zrnca polena dospiju u vlažnu sredinu kakva je sluznica respiratornih puteva, otpuštaju se brojna hemijska jedinjenja koja pokreću alergijsku reakciju.
Zrnca polena su vrlo laka pa ih vjetar može odnijeti i stotinama kilometara od mjesta cvjetanja biljke ali ipak, najveći dio se zadržava u neposrednoj blizini.
Najveće koncentracije polena u vazduhu su u aprilu i maju, jer u ovim mjesecima cvjeta najveći broj biljaka, dok je u avgustu i početkom septembra najveća koncentracija polena ambrozije
Polen različitih biljaka ima i različit alergeni potencijal, te izaziva reakcije različite jačine. Najbrojnije su alergije na polen trava. Od korova najčešći uzrok pojave alergija je ambrozija.
Kada je u pitanju polen drveća, najjači alergen je polen breze (jedno drvo proizvede više od 6 milijardi zrnca polena), zatim lijeska, joha i jasen.
Osobe sa alergijama, koje su preosjetljive na polen, imaju simptome alergije već i pri niskoj i umjerenoj koncentraciji polena.
